Učinkovita prihrana

U veljači, ovisno o godini proizvodnje, dolazi vrijeme za prvu prihranu ozime pšenice i ozime uljane repice. Naglašavamo „ovisno o godini“ jer je pri određivanju optimalnog termina potrebno uzeti u obzir trenutačne temperaturne i tlačne uvjete, kao i razvijenost usjeva.Sukladno važećim zakonskim propisima (Uredba FVM 59/2008), na nitratno osjetljivim područjima zabranjena je primjena gnojiva na smrznuto tlo, tlo zasićeno vodom ili tlo prekriveno kontinuiranim snježnim pokrivačem. Takva primjena uostalom nema ni agronomskog opravdanja, jer ako je tlo smrznuto, temperature su još uvijek niske, a početak intenzivnog rasta i razvoja usjeva je daleko.

Smrznuta površina tla ne omogućuje prodiranje mineralnog gnojiva, ono ostaje na površini te tijekom zatopljenja i topljenja snijega dolazi do površinskog otjecanja niz nagib terena (budući da u praksi potpuno ravne parcele gotovo ne postoje). To s jedne strane uzrokuje gubitke dušika, a s druge strane njegovo nakupljanje može dovesti do ekoloških problema, dok istodobno ne osigurava ujednačen i homogen razvoj usjeva.

Važno je pitanje i koliku količinu hranjivih tvari primijeniti. Pri tome je, uz poštivanje važećih propisa, nužno uzeti u obzir i stvarne potrebe biljaka. Kolike su te potrebe? U nastavku razmatramo zahtjeve ozime pšenice i ozime uljane repice na temelju specifične potrebe za hranjivim tvarima po jedinici prinosa (Tablica 1).

S gledišta učinkovitosti, zaštite okoliša, kao i fizioloških potreba biljaka, najbolji je izbor podijeliti dozu proljetne prihrane. Planiranu količinu dušika preporučljivo je primijeniti u dva ili tri obroka. Trenutačno može biti aktualna prva prihrana, čije je vrijeme, prema potrebama usjeva, razdoblje završetka busanja. No zašto je upravo taj termin preporučen?

Zato što se radi o stanju neposredno prije početka vegetacije, nakon kojeg usjev započinje nagao i intenzivan rast, te je u tom trenutku nužno da se u tlu već nalazi potrebna količina aktivne tvari dušika.

U tom razdoblju dolazi do diferencijacije klasa. Tijekom tog procesa vršni meristem prelazi iz vegetativnog rasta u generativni razvoj. Formiraju se cvjetni i sjemeni zametci te se određuje broj zrna u klasu. Lako je uočiti da put do visokih prinosa vodi upravo kroz uspješnu diferencijaciju klasa. Ako je taj proces narušen (npr. zbog nedostatka hranjiva), klas se ne razvija pravilno, a prinos se smanjuje. Ovdje valja napomenuti da i količina dušika primijenjena u jesen ima važnu ulogu, zbog djelomičnog jesenskog busanja.

Istodobno je točno da ne samo nedostatak dušika, već i nedostatak drugih hranjiva prisutnih u minimalnim količinama, može uzrokovati poremećaje u diferencijaciji klasa. To nas, naravno, vodi prema sljedećem pitanju, a to je stručan odabir mineralnog gnojiva. Treba li primijeniti samo dušik? Ako ne, koje je još hranjive tvari potrebno dodati? Je li moguće kombinirano primijeniti pojedine aktivne tvari?

Odgovor je jednostavan, ali ujedno i složen. Kako se približava faza intenzivnog rasta, potrebe biljaka za svim hranjivim tvarima se povećavaju. U osnovi je potrebno nadoknaditi ona hranjiva koja su, u odnosu na potrebe, prisutna u minimalnim količinama. Ako to ne možemo utvrditi jer u tom razdoblju ne raspolažemo rezultatima biljne analize, možemo polaziti od pretpostavke da je u tom trenutku, u jednom prolazu, najprimjerenije nadoknaditi hranjiva koja su biljci potrebna u najvećim količinama.

No, koja su to hranjiva? Očito je riječ o makroelementima. Fosfor i kalij, ako su u jesen primijenjeni u odgovarajućim količinama, možemo zanemariti. Odnosno, osim dušika, preostaju sumpor, kalcij i magnezij (Tablica 2).

Naravno, pri odabiru proizvoda pomaže i ako znamo jesmo li tijekom prethodnih godina primijetili manjak kalcija, magnezija ili sumpora. Nažalost, takozvani „skriveni manjak“ – koji uzrokuje približno 10–15% smanjenja uroda, a ne prati ga promjena vidljiva golim okom – može se precizno utvrditi samo analizom lista. Ovisno o tome koje elemente i u kojoj količini trebamo nadoknaditi, možemo birati između KAN-a, GreenMax-a, KAN+S i KAN-S Max (Tablica 3).

Iz gornje tablice jasno je vidljivo da se KAN i GreenMax mogu koristiti za nadoknadu dušika, kalcija i magnezija, dok se KAN gnojiva sa sumporom mogu koristiti za nadoknadu dušika, kalcija i sumpora u jednom prolazu. Njihovu dozu možemo odabrati na temelju trenutnih potreba biljke za dušikom, kao i količine kalcija, magnezija i sumpora koju treba nadoknaditi. Veća istovremena nadoknada kalcija i magnezija postiže se GreenMax-om, dok se veća nadoknada kalcija i sumpora postiže KAN -S Max-om.

Ne zaboravimo da KAN stabilizira kiselost tla, dok GreenMax podiže pH kiselih tla. Time se poboljšava struktura tla, gospodarenje vodom i učinkovitost usvajanja hranjivih tvari.