Osnove folijarne gnojidbe
Folijarna gnojidba je široko rasprostranjena tehnika nadoknade hranjiva u svim biljnim kulturama. Iako je svaki proizvođač čuo za nju, a mnogi je čak i koriste, pogledajmo pobliže što ona zapravo znači, zašto je potrebna i kako bi se trebala implementirati.
Folijarna gnojiva prvenstveno se koriste za nadomjestak mikroelemenata (Cu, Zn, B, Mn, Mo, Fe), ali su prikladna i za rješavanje privremenih problema apsorpcije makroelemenata. Na primjer, u slučaju nedostatka makronutrijenata tijekom sezone uzgoja te za pomoć pri prezimljavanju. (Genesis Pétisol PK bogat, Genezis Pétisol P + B). Što se tiče mikroelemenata, preko lišća se mogu podmiriti čak i sve potrebe biljke, ali to više nije moguće za makroelemente (N, P, K, Ca, Mg, S). Zašto? Odgovor je jednostavan. Dok biljka apsorbira između 10 g i 3 kg mikrohranjiva po hektaru, 20-300 kg su makrohranjiva. Biljka ne može apsorbirati ovu količinu makroelemenata kroz svoje lišće, jer je apsorpcija hranjivih tvari kroz lišće prilično ograničena. Istovremeno, može biti dobra nadopuna gnojidbi kroz tlo u slučaju simptoma nedostatka ili nedostatka makronutrijenata na temelju biljnih testova, iako ne može zamijeniti profesionalnu NPK osnovnu, starter i gornju gnojidbu.
Folijarna gnojidba jasno pokazuje činjenica da biljka većinu hranjiva apsorbira puno učinkovitije preko lišća nego iz tla. Prema podacima u tablici 1, primjerice, među mikroelementima cink se može nadoknaditi dvanaest puta, mangan dvadeset-dvadeset pet puta, a bor trideset puta učinkovitije preko lišća nego gnojivima u tlu.
Velika prednost prihranjivanja biljaka preko lišća je u tome što čimbenici kao što su vlažnost tla, pH, gustoća itd. ne utječu na usvajanje tako primijenjenih hranjiva. Osim toga, folijarna gnojidba potiče biljku na apsorpciju hranjiva putem korijena. Budući da je najveći ograničavajući čimbenik za apsorpciju hranjiva kroz tlo – pored niskog sadržaja apsorbibilnih hranjiva – nizak sadržaj vlage u tlu (budući da biljke apsorbiraju hranjive tvari iz tla u ionskom obliku otopljenom u vodi), najveći učinak folijarne gnojidbe (rast prinosa uzrokovan folijarnom gnojidbom) javlja se u sušnim sezonama odnosno sušnim godinama
Bilo da je riječ o folijarnoj zamjeni makro- ili mikroelemenata, preporučljivo je i dozu i sadržaj djelatne tvari, primijenjenu količinu djelatne tvari i vrijeme primjene temeljiti na biljnom testu. To nije "još jedno bacanje novca", već osnova razumne, učinkovite i štedljive folijarne gnojidbe. Odabir pravog gnojiva za list prvi je korak do uspjeha.
Ispravno mjerenje vremena nema kalendarski datum. To je uvijek određeno stupnjem razvoja biljke, hranjivim tvarima i simptomima nedostatka koji su se u međuvremenu pojavili. Ako uočimo simptome nedostatka, već je prekasno, no daljnje smanjenje prinosa može se spriječiti trenutnom folijarnom gnojidbom! Većina biljaka traži najviše mikroelemenata od početka intenzivnog vegetativnog rasta, pa je vrijeme primjene poželjno odabrati tako da npr. kod pšenice pada na kraj busanja, a kod kukuruza i suncokreta pada u fazi 6-8 listova. U ovom trenutku, apsorpcijska površina je već dovoljno velika, a sredstvo dobro pokriva list i jedva dopire do tla.
U slučaju većeg nedostatka folijarnu gnojidbu je naravno preporučljivo obaviti kasnije, jer nije moguće primijeniti proizvoljnu količinu djelatne tvari odjednom. Istodobno, u slučaju hranjiva kao što je bor, koji ionako teško migrira u biljci, optimalno vrijeme primjene (osim ako su se simptomi nedostatka ranije pojavili) je stanje neposredno prije cvatnje (klasanje, trulež, stanje zvjezdastih pupova). Odabir najprikladnijeg doba dana unutar određenog dana također je važan. Temperatura zraka po mogućnosti ne smije biti viša od 25 stupnjeva Celzijusa, a relativna vlažnost zraka po mogućnosti iznad 60%. Tada možemo postići najveću učinkovitost.
Odabir proizvoda također je važno pitanje. Ni to nije jednostavno jer na tržištu ima mnogo proizvoda. Prema općem mišljenju, apsorpcija keliranih folijarnih gnojiva je učinkovitija i manje izložena vremenskim uvjetima nego kod jednostavnih otopina soli. Jednostavne otopine soli teško i u manjoj mjeri od keliranih produkata ulaze u biljni organizam s površine lista, pa je i njihova apsorpcija i iskoristivost slabija.
Pravilnom folijarnom gnojidbom i pri prinosima pšenice i kukuruza većim od državnog prosjeka može se postići povećanje prinosa od najmanje 10%, a da ne govorimo o poboljšanju kvalitete (sirovi proteini, škrob, pekarska vrijednost, sadržaj ulja). U većini slučajeva to rezultira povećanjem prinosa između 0,5 i 1 t/ha, ali u ekstremnim slučajevima to se može i udvostručiti!
Ako izračunamo samo nabavnu cijenu od oko 130 EUR/t, to je još uvijek 65 - 130 EUR/ha dodatnih prihoda od prodaje, od čega, oduzimajući 13–26 EUR/ha troška lisnog gnojiva, osigurava dodatni prihod od 39 do u najboljem slučaju 117 EUR/ha! Ovo je najučinkovitiji zahvat za povećanje prinosa!