(Ponovno) Planiranje gnojidbe ozimih usjeva

2021. December 13., Monday

(Ponovno) Planiranje gnojidbe ozimih usjeva

U slučaju ozime uljane repice i ozimih žitarica, poljoprivrednik već krajem ljeta priprema planove gnojidbe, no promijenjeni tržišni uvjeti mnoge navode na oprez. Cilj je jasan: maksimizirati profit učinkovitim i održivim korištenjem raspoloživih materijalnih i prirodnih resursa. Hranjivi elementi tla i količina hranjivih tvari koja se može apsorbirati za biljke je ograničena! Tko propusti osnovnu gnojidbu, osobito na rahlijim tlima ili zbijenim tlima siromašnim koloidima, uz srednju ili nisku razinu opskrbljenosti, može očekivati smanjenje prinosa od 10 – 30 %.

Postizanje visokih prinosa danas više nije moguće bez gnojidbe mineralnim gnojivima! Razlog tomu je što je proizvodnja sve intenzivnija, a današnje suvremene visokorodne sorte i hibridi ne podnose „gladovanje” i na njega reagiraju smanjenim prinosima. Pitanje je koliko hranjivih tvari trebaju naši ozimi usjevi? Krenimo od specifičnih potreba biljaka za hranjivim tvarima, odnosno količine hranjivih tvari koju biljke apsorbiraju iz tla za proizvodnju jedne tone ploda (sjemena, zrna) i pripadajućih nusproizvoda (1. tablica).

Biljna kultura

Specifična potreba za hranjivim tvarima (za 1 tonu zrna i nusproizvoda) kg/t

 

N

P2O5

K2O

CaO

MgO

Uljana repica

55

35

43

50

20

Raž

25

12

26

8

2

Tritikale

25

11

16

6

3

Ozimi ječam

27

10

26

6

2

Ozima pšenica

27

11

18

6

2

1. tablica: Specifična potreba za hranjivim tvarima za proizvodnju 1 tone ploda i pripadajućih nusproizvoda

Izvor: Füleki, Gy. 1999: Tápanyaggazdálkodás. (Upravljanje hranjivim tvarima.) Mezőgazda Kiadó. Bp, ProPlanta., Kádár, B. 1992: A növénytáplálás alapelvei és módszerei (Načela i metode ishrane biljaka) MTA TAKI, Bp.

Količine prikazane u tablici trebaju biti dostupne u apsorbirajućem obliku prilagođenom dinamici kojom biljke mogu apsorbirati hranjive tvari. U ranim fazama razvoja i žitarice i uljana repica prvo zahtijevaju veće količine fosfora, a potom – zbog ubrzanja rasta mladica – zahtijevaju veće količine dušika i kalija.

  • Fosfor je neophodan za bolje ukorjenjivanje u ranim fazama razvoja, a kasnije za formiranje generativnih organa.
  • Kalij igra važnu ulogu u stvaranju bolje otpornosti biljaka na zimske uvjete.
  • Dušik je pokretač vegetativnog rasta i ključna hranjiva tvar za povećanje prinosa, a često i za poboljšanje kvalitete.

Izostanak ili značajno smanjenje njihove primjene rezultirat će negativnom ravnotežom hranjivih tvari u tlu, što bi u kratkom roku moglo dovesti do nedostatka hranjivih tvari, a dugoročno do iscrpljivanja tla i smanjene produktivnosti. Biljke će biti nedovoljno razvijene, što će narušiti njihovu otpornost na zimske uvjete, smanjiti prinose i bitno ugroziti sigurnost usjeva. U slučaju ozimih usjeva, ranoproljetna PK nadopuna dolazi u obzir isključivo kao prisilno rješenje, osim u tlima s ekstremnim uvjetima, a njezin je učinak na povećanje prinosa neizvjestan. Skladna nadoknada hranjivih tvari koja se temelji na nadoknadi svih potrebnih hranjiva jedini je siguran način za postizanje visokih prinosa i poboljšanje cjelokupnog zdravlja biljaka.

Kako se gubici mogu smanjiti ako je osnovna gnojidba izostala ili je značajno ograničena?

Imajte na umu da su za rani proljetni razvoj žitarica i uljane repice potrebne značajne količine dušika. O primjeni proizvoda Pétisó(27 % N + 7 % CaO + 5 % MgO) i Nitrosola (30 % N) treba odlučiti na osnovi savjeta o gnojidbi koji se temelje na ispitivanju tla (pa čak i analize lista). To se nadopunjuje primjenom fosfora i kalija kroz list, kao i drugih makronutrijenata i važnih elemenata u tragovima kao što su bakar, cink i bor (Genesis Pétisol bogat fosforom i kalijem, Genesis Micromix-A za žitarice, Genesis Micromix-A za uljarice, Genesis Pétibór Extra, Genesis Mikromix BS). Stoga se isplati planirati unaprijed i pripremiti se za gnojidbu dušikom u veljači i rano proljetno kondicioniranje biljaka folijarnim gnojivima.