Vodič za uzorkovanje tla, kalcijevu gnojidbu i kalcifikaciju

2024. November 14., Thursday

Vodič za uzorkovanje tla, kalcijevu gnojidbu i kalcifikaciju

S obzirom na to da su proljetne kulture već ubrane i da su završene jesenske sjetve, sada imamo vremena posvetiti se dvjema temama koje podupiru učinkovitost proizvodnje usjeva, ali su neopravdano zanemarene, kao i njihovoj praktičnoj provedbi. Jedna je uzorkovanje tla, a druga kalcijeva gnojidba i kalcifikacija.

Reprezentativno uzorkovanje tla

Najprikladniju strategiju opskrbe hranjivim tvarima, kako u pogledu prinosa, tako i u pogledu profitabilnosti, moguće je razviti poznavanjem potreba usjeva, dostupnosti hranjivih tvari u tlu i količine hranjivih tvari koje usjev usvaja. Od ova tri faktora, dostupnost hranjivih tvari u tlu je onaj na koji proizvođač može aktivno utjecati kroz profesionalno uzorkovanje tla.

Potreba za uzorkovanjem tla i sama praksa uzorkovanja nisu novost. Uzorkovanje tla već desetljećima ima obveznu praksu svakih 3 ili 5 godina. Mnogi ljudi i dalje to smatraju obveznim zadatkom i izvode ga na grub način, „da se što prije obavi“, zanemarujući pravila struke. Međutim, uzorkovanje može utjecati na 70% rezultata mjerenja.

Reprezentativno uzorkovanje tla važno je jer određeni parametri tla mogu pokazivati visoku varijabilnost čak i u malim područjima. Neki od tih parametara jasno su vidljivi golim okom (npr. kohezija tla: pjeskovita, glinovita ili slana područja), ali prostorne razlike u dostupnosti hranjivih tvari u tlu nisu vidljive. Stoga je važno da uzorkovanje bude provedeno profesionalno. Uostalom, podaci iz netočnog uzorka tla neće omogućiti donošenje ispravne odluke. Osim toga, ako morate platiti uzorkovanje tla, vrijedno je posvetiti se njegovoj ispravnoj provedbi. S profesionalne strane, opravdan je tzv. prošireni test tla, jer može pružiti i informacije o opskrbi mikronutrijentima.

Na oranicama je dubina uzorkovanja 0-30 cm. Takozvani prosječan uzorak (koji se šalje u laboratorij) može biti reprezentativan ako se uzme 25-30 poduzoraka iz homogene cjeline tla na 5 hektara i pomiješaju. Prosječan uzorak teži 1-1,5 kg.

Postoji nekoliko mogućnosti za odabir homogenih dijelova polja. Možemo koristiti karte temeljenje na različitim vegetacijskim indeksima, ali i karte prinosa mogu biti odlična pomoć u razdvajanju „tla“ unutar našeg polja. U njihovoj odsutnosti, prethodni rezultati uzorkovanja tla, vidljiva tla i promatranja biljaka tijekom vegetacije mogu pomoći u definiranju granica uzorkovnih jedinica (upravljačkih zona), koje bi trebale biti zabilježene na karti. Preporučuje se da poduzorci budu uzeti duž dijagonale parcele (jedinice do 5 ha) ili u cik-cak liniji, s najmanje 20-25 točaka na stazi.

Uzorkovanje tla zabranjeno je na rubu parcele u traku širine 20 m, u rotorima, na mjestima za bale slame, na deponijama gnojiva, tlačnih poboljšivača i organskog gnojiva, te na područjima za hranjenje životinja.

Optimalno vrijeme za uzorkovanje je nakon žetve, ali prije gnojidbe (ili sjetve), kada je tlo u obradivom stanju. Za uzorkovanje treba proći najmanje 100 dana nakon gnojidbe i najmanje šest mjeseci nakon primjene stajnjaka. Uzorkovanje tla može se obaviti ručno ili pomoću mehaničkog uzorkivača tla. Prosječan uzorak treba staviti u vodonepropusnu vreću, zapečatiti i označiti oznakom uzorka, te što prije transportirati u laboratorij koji provodi analizu.

Primjenom gore navedenih principa uzorak bi trebao biti reprezentativan, a rezultati bi trebali pružiti dobru osnovu za planiranje isplative dopune hranjivim tvarima.

Problemi s dopunom kalcija

Dopuna kalcija i njegova količina također je važna tema u ovom trenutku. To može biti ili kalcijska gnojidba (100-2000 kg/ha CaCO3) ili primjena kalcija (preko 2 t/ha CaCO3). Niža doza kalcijske gnojidbe namijenjena je pokrivanju potreba usjeva za kalcijem, dok je viša doza namijenjena ispunjavanju ciljeva održavanja gnojidbe kalcijem (između perioda primjene kalcija).

Zašto moramo povremeno primjenjivati kalcij?

Zato što se kalcij lako ispira u dublje slojeve tla oborinama, čineći ga nedostupnim za biljku, ili zato što tlo ne sadrži dovoljno kalcija, ili zato što nije u obliku koji biljka može usvojiti (to se može dogoditi u tlima s udjelom kalcija do 5-8%), ili zato što je kemija tla toliko kisela da uzrokuje ekonomske štete. Kisele zemlje teže apsorbiraju hranjive tvari, sklonije su sabijanju, degradaciji strukture i nižoj mikrobiološkoj aktivnosti.

U pogledu upotrebe hranjivih tvari, vrijedno je razmotriti da na pH 6, 11% dušika i 48% fosfora nisu iskoristivi od strane biljke. Što je još važnije, na pH 5.5, samo 77% dušika i kalija se koristi, a samo 48% fosfora. Ne spominjući strukturalnu degradaciju koja je izravno proporcionalna smanjenju sposobnosti tla da apsorbira i zadrži vodu. Svi su ovih nedostataka svjesni u posljednjim godinama.

Izračun meliorativne doze vapna može se temeljiti na poznavanju kapaciteta vezivanja, kemije (pH) i hidrološke kiselosti (y1) tla ili na količini vodikovih iona koji se mogu izmijeniti. Nemojte se iznenaditi, tlo s većim vezivnim kapacitetom uvijek će zahtijevati mnogo veću korekciju nego labavija tla, pri istoj kemiji ili pH, kako bi se postigao isti porast.

Kalcifikacija i izbor materijala

Važno je pitanje što koristiti za kalcifikaciju ili gnojidbu vapnom. Najprikladniji materijali su kalcijev karbonat i dolomit (kalcijev-magnezijev karbonat), pri čemu dolomit ima veliku prednost veće neutralizacijske moći i osim kalcija sadrži i drugi makroelement, magnezij, u prilično velikim količinama. Važno je znati da samo ova dva spoja imaju učinak zadržavanja. Stoga je važno znati od čega se sastoji poboljšivač tla. Sadržaj kalcija u gnojivima i poboljšivačima tla može se izraziti kao Ca ili CaO, što nam, naravno, ne govori je li to napravljeno od CaO, CaCO3 ili dolomita.

Ovisno o svojstvima tla i svrsi dopune kalcija, postoji nekoliko rješenja. Najjednostavnije je koristiti „samo“ kalcij, jer kemija tla nije kisela, u tom slučaju je najprikladnija redovita upotreba KAN( Pétiso) gnojiva, koje ne zakiseljava tlo. Ako je tlo kiselo, ili ako je potrebno u velikim količinama dopuniti kalcijem i magnezijem, najefikasnije rješenje je Green Max, koji sadrži 15,9% dušika, 16,1% kalcija (izraženo kao CaO, ali u obliku karbonata, ili točnije dolomita) i 11,6% magnezija (MgO).

Svaka tona Green Max-a ekvivalentna je toni gnojiva vapnom. Neporeciva prednost KAN-a (Pétiso-a) i Green Max-a je ta što se dušik, kalcij i magnezij mogu primijeniti u jednom prolazu, u granuliranoj formi koja se brzo upija i lako širi. Oba proizvoda posebno su razvijena za autohtona tla. KAN (Pétiso) sadrži 228 kg/t, a Green Max 550 kg/t vrlo sitno mljevenog (<40 µm) dolomitnog praha za brže usvajanje.

Treći proizvod, Genezis AquaStop, je posebno dizajniran proizvod za tretman vapnom i poboljšanje tla koji kombinira nekoliko ciljeva poboljšanja tla u isto vrijeme, poboljšavajući strukturu tla i upravljanje vodom. Osim kalcija, koji je uglavnom u obliku karbonata, sadrži i značajnu količinu silicija. Silicijska kiselina je poznata kao silikat, minerali koji formiraju tlo. Visoki sadržaj silicija poboljšava zadržavanje vode i kapacitet tla za vodu, čime pomaže biljkama da prežive kraće periode suše. Dodatno, vodotopljivi silicijum potiče stvaranje biljnih vlakana i zdraviji razvoj biljke.

Za brzo usvajanje važno je da kalcijev karbonat bude prisutan u veličinama čestica manjim od 1 mm. Visok sadržaj kalcijevog karbonata ili dolomita i plitko ugradnja do maksimalne dubine od 10 cm ključni su za trajnost i dugovječnost.